 Fotograf po profesiji, arhitekt po obrazovanju, slikar po vokaciji, Dragoljub Zamurović sva ova znanja i talente već više decenija iskazuje kroz fotografije koje su istovremeno i dokument i umetničko delo. U svojoj najnovijoj knjizi "Srbija – dunavski sliv" – a kaže da svaku doživljava kao svoju samostalnu slikarsku izložbu – Zamur objavljuje fotografije velike reke koja teče kroz dvadesetak evropskih zemalja, a čak 90 odsto teritorije Srbije pripada njenom slivu. Slikao je Dunav, njegove obale, ljude koji uz Dunav žive, staništa retkih biljnih i životinjskih vrsta, njegove pritoke i slivove, kanale, ribnjake, šume i naseobine. Na pripremi knjige radio je pune tri godine i napravio 280.000 snimaka. Većinu je snimio iz specijalnog balona koji je kupio u Španiji, a potom mu sam ugradio motor i tako dospeo u vazduhoplovnu enciklopediju. Motor je ugradio, kaže, da bi balon išao kuda on hoće, a ne kuda ga vetar nosi. Knjiga na srpskom, ruskom, engleskom, francuskom i nemačkom jeziku izlazi iz štampe 15. septembra, izdavači su ART Zamur Umetnički autorski atelje i ULUPUDS, urednik je Dobrila Lošić, potpise za fotografije pisao je Bogdan Ibrajter, a uvodne tekstove Raša Popov, koji u tekstu "Dunav, u svojoj zreloj fazi" kaže:
 "Za Dragoljuba Zamurovića, lebdećeg foto-umetnika, Dunav je neiscrpan izvor lepote i iznenađujućeg života. On će snimiti tvrđavu kod Rama jer je nepoznata. On ne snima poznato. Zalasci sunca moraju da mu budu prvi put viđeni.
U praskozorje nad Dunavom video je neverovatna i neslućena jata. Na Dunavu će pronaći stočare kako prebacuju stoku na adu radi ispaše – krave plivaju, samo im rogovi štrče iz vode.
Kad nađe čamce, oni će biti čudno grupisani kao jata riba.
Nepoznato i tajanstveno biće otkriveno u dunavskim kanalima, po dinama s galebovima, a jedan sprud ukazaće se kao džinovsko stopalo. Uvek je prednost dobijao prizor koji nije mehanička reprodukcija oveštale stvarnosti, nego vuče na lepotu dostizanu u mašti slikara.
Čovek Podunavlja u centru je majstorove radoznalosti. On snima nadničare koji se vide kao sitni mravi na beskrajnim lejama kultivisane ravnice. Kako je golem posao pred njima, osećamo ih kao izgubljene paćenike. Na nekoj drugoj slici iznenadiće nas njive kao moćni paralelopipedi...
Ovaj pledoaje o lepoti Dunava otkriće nam da je Dunav lep i plemenit čitavim svojim tokom kroz našu zemlju. Tu je on najzreliji kao reka i kao estetski fenomen. Ide kroz šume, ravnice i planine do svoje moćne klisure."
Dragoljub Zamurović (1947) posle završenog Arhitektonskog fakulteta pohađao je poslediplomske studije fotografije na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Za svoje fotografije dobio je brojne nagrade širom sveta. Autor je više monografija među kojima su "Cigani sveta", "Kazahstan", "Kazanj", "Srbija, život i običaji", "Vojvodina", "Sarajevo", "Crna Gora", fototipsko izdanje "Sarajevske Hagade"... Ima zvanje istaknutog umetnika ULUPUDS-a i tako se svrstava među nekoliko najznačajnijih umetnika srpske fotografije danas.
Pod pseudonimom Art Zamur, od 1988. godine sarađuje sa francuskom agencijom Gamma Press Image preko koje su njegove fotografije dospele u najveće svetske magazine "Tajm", "Njusvik", "Njujork tajms", "Štern", "Pari mač", "Nešenel džiogrefik"... Čuveni američki magazin "Lajf" dva puta je njegove fotografije uvrstio u rubriku Big Pikčers, a 1991. njegovu fotografiju objavio na naslovnoj strani. | 
