Jat Airways
Rezervacije Red letenja
Od
Do
Povratno putovanje
Polazak
Povratak
Fleksibilni datumi polaska/povratka  
Odrasli (25-59)
Omladina (12-24)
Seniori (60+)
Deca (2-11)
Infanti (0-1)
rezerviši let
Polasci/dolasci
Srbija među šljivama

Srbija je donedavno bila jedan od najvećih svetskih proizvođača šljiva. Danas u Srbiji raste oko četrdeset miliona rodnih stabala šljive, ali se sa njih ubere znatno manje od prinosa najvećih svetskih proizvođača. Valjevska Podgorina, sa centrom u mestu Osečina, jedan je od naših najznačajnijih šljivarskih regiona. Samo na obroncima Sokolskih planina i Vlašića raste preko milion stabala šljive, od čega preko četiristo hiljada čine stabla požegača i madžarka.

Tekst i fotografije: Dragan Bosnić

Valjevske planine su produžetak starovlaške visije i pružaju se zapadno od Valjeva ka ravnoj Mačvi. Lanac planina započinje Maljen, na koji se nadovezuje Povlen, Jablanik pa uporedo Bobija i Medvednik, a potom Sokolska planina, Jagodnja, Boranja i na kraju se Gučevo strmo spušta ka Loznici.

Planine nisu mnogo visoke – najviša tačka lanca, Mali Povlen, dostiže do 1.347 metara – ali su teško prohodne. Guste šume i duboki rečni kanjoni nevoljno su propustili uzane i krivudave puteve da spoje raštrkane zaseoke koji su se ugnezdili na strmim planinskim padinama ili ušuškali u toplim, nevelikim župama. To je i razlog da se u miru kanjona Trešnjice pod Povlenom legu beloglavi supovi kojima je to, uz kanjon reke Uvac, jedini pouzdan azil na ovim prostorima.

Ovaj pitom i slikovit krajolik od davnina je bio voćarski kraj, a šljive iz valjevske Podgorine uvek su bile na ceni.

Relativna izolovanost kraja sačuvala je mnoge autohtone sorte šljiva od šarke, opake bolesti koja je u Evropi uništila nebrojena stabla. Da se podsetimo, donedavno je Srbija bila najveći svetski proizvođač šljiva. I danas u Srbiji raste oko četrdeset miliona rodnih stabala, ali se sa njih ubere nepunih četiristo hiljada tona ploda, što je znatno manje od prinosa najvećih svetskih proizvođača. Razlog je starost stabala, niskorodnost sorti i zamiranje sela, odnosno nedostatak radne snage. Verovatno najznačajniji šljivarski region u Srbiji jeste deo Podgorine sa centrom u mestu Osečina. Na obroncima Sokolskih planina i Vlašića raste preko milion stabala šljive od čega četiristo hiljada stabala čine požegača i madžarka. Stanovnici Podgorine obnavljaju zasade šljiva novim sortama ali i starima koje daju dobar prinos i ukusne plodove. Deo te kampanje je i sajam šljiva koji se početkom septembra organizuje u Osečini pod nazivom Blago Srbije.

Sajam šljiva u Osečini, održan krajem avgusta ove godine, jedan je od načina da se unapredi šljivarstvo kod nas i da se proizvođačima omogući bolji plasman proizvoda. U okviru sajma organizovana je i berza na kojoj je ove godine prodato sto osamdeset tona svežih i pedeset tona suvih šljiva.

Posetioci su imali priliku da pored novih i visokorodnih sorti šljiva vide i neke davno zaboravljene sorte. U hali, a i pored nje, mogle su se videti sveže i sušene šljive, slatko, pekmez, džem i kolač od šljive – "šljivko", već zaboravljen proizvod koji je zbog visokohranljivih svojstava vojska koristila kao stratešku namirnicu. Na Poselu kod Lampeka pekla se rakija, kuvao pekmez, pevalo i mudrovalo kao nekad u predtelevizijsko vreme. Sajam je trajao tri dana i na njemu je pored prezentacije šljiva i proizvoda od šljiva, uz bogat kulturni program, održan i okrugli sto sa temama – "Savremena tehnologija prerade i pakovanja šljiva" i "Tržište šljiva i proizvoda od šljiva". Na kraju su usledila i priznanja – Aleksa Lukić iz Osečine dobio je nagradu za najbolji zasad, a najbolji kolač od šljive pokazao je Žarko Janičić iz Lopatnja.

Odluka o najboljoj rakiji prepečenici bila je najdelikatnija pa je žiri dodelio nagrade Milanu Kolakoviću iz Stapara, Miloradu Markoviću iz Bratačića i Stojanu Milovanoviću iz Ostružnja.

Sajam Blago Srbije, stanovnici Osečine iskoristili su da prezentuju i turističke potencijale svoga kraja koji su svakako značajni. Najstariji srpski autobus i fijakeri vozili su posetioce do stare crkve, obližnjeg vidikovca sa spomen-obeležjem, do spomenika Milenku Pavloviću i izvora kisele vode u Gornjem Crniljevu. Pomenimo da je u neposrednoj blizini Sokolska planina sa novim manastirom podignutim pod ostacima čuvenog Soko grada.

Crkva posvećena svetom Nikoli i udobni manastirski konaci omiljena su destinacija poklonika verskog turizma, a letnja poseta dece naših iseljenika pod nazivom "Moba" postala je tradicionalna.

Između Medvednika i Jablanika nalazi se srednjovekovni manastir Pustinja s neobično lepim freskama. Pored manastira, na reci Jablanici, nalazi se zaselak Bebića Luka koji je zbog očuvane arhitekture zaštićen kao spomenik kulture od posebnog značaja.

Nekoliko kilometara nizvodno od sela na reci se podiže visoka brana, pa će nastankom novog jezera kraj dobiti novu turističku atrakciju. Na Jablaniku, Medvedniku i Boranji nalaze se planinarski domovi, a smeštaj postoji i na izletištu Mačkov kamen.