Posle knjiga i fotomonografija "Cigani sveta", "Kazahstan", "Kazanj", "Međugorje", "Srbija", "Vojvodina", "Crna Gora", "Sarajevo" i sarajevska "Hagada", naš poznati fotoreporetr Dragoljub Zamurović priprema fotomonografiju o Dunavu – reci koja povezuje najviše naroda i nacija u Evropi. Iako je o Dunavu napisano na tone knjiga, naučnih, turističkih, kulturno-istorijskih, sačinjeno na stotine monografija i fotomonografija, od najstarihjih vremena do danas, i od njegovog izvora do ušća, Dunav i danas privlači pažnju za novim sagledavanjima, za novim otkrićima, za novim beleženjima njegove enigme, nepresušne lepote obale i okoliša, lepote same reke, života oko nje a i u njenim dubinama.
| Nove tehnologije pružaju nove mogućnosti, pa je izazova i ideja na pretek.
Tok Dunava kroz Srbiju je najraznovrsniji, od njegovog ulaska kod Bogojeva, do izlaska kod Radujevca.
Zato je Zamurović i odlučio da u poduhvatu pravljenja nove sveobuhvatne fotomonografije sa radnim naslovom "Dunavska odiseja" krene pre svega od Srbije i najatraktivnijeg dela Dunava – Đerdapske klisure. |
 |
Za godinu dana posetili smo mnogobrojna dunavska i homoljska mesta, jer fotomonografija obuhvata šire područje oko reke, a pre svega život i običaje ljudi, floru i faunu, i neotkrivene lepote prirode.
Đerdapska klisura je dužine stotinak kilometara. Počinje kod Golubačke tvrđave s naše, i od stene Babakaj na rumunskoj strani Dunava. Samo za jedan dan, u najvećoj klisuri Evrope mogu da se izmenjaju sva godišnja doba, a sa njima i boje vode, neba, stena i bilja koje promene više kolorita i valera. Usamljena sura stena Babakaj poznata je svim ribarima i lađarima. Dramatiku Babakaja, s burnim talasima Dunava i olujnim nebom, ostavio nam je u amanet slikar Đorđe Krstić. U Đerdapu su Mali i Veliki kazan, Lepenski Vir, Trajanova tabla i drugi mnogobrojni kulturni i istorijski spomenici. Izgradnjom brane i hidroelektrane "Đerdap" šezdesetih godina prošlog veka, nivo vode u Dunavu je znatno porastao. Mnoga naselja, nalazišta i ade su potopljene, a kulturno-istorijska spomenici izmešteni i podignuti. Tako je voda u Đerdapu prekrila Adakale, ostrvo na kojem su pogubljene dahije Aganlija, Kučuk Alija, Mula Jusuf i Fočić Mehmed-aga. Nestala su pored ostalih mesta stara Brnjica, Dobra, Donji Milanovac, Tekija, a na rumunskoj strani Oršava, Jelešnica, Dubova, Svinica.., Podignuta su i izgrađena nova, istoimena, urbana naselja.
|
|
Izmeštena je i znamenita Trajanova tabla. U jednom komadu je bukvalno odsečena od obalne stene i podignuta na novi prostor za dvadesetak metara viši. Taj poduhvat se upoređuje sa izmeštanjem staroegipatskih hramova sa kolosnim figurama Ramzesa II u Abu Simbelu, prilikom izgradnje velike brane na Nilu kod Asuana pedesetih godina dvadesetog veka. Samo što su tom prilikom hramovi i kolosi rastavljeni i preneti u delovima koji su težili od petnaest do dvadeset tona. Trajanova tabla je, međutim, izmeštena u jednom bloku težine čak 300 tona! Radovima na izmeštanju ovog spomenika rukovodio je poznati beogradski arhitekt Milorad Dimitrijević.
|
| Teško je da će čovek na drugim mestima duž toka Dunava kroz Srbiju naći toliko očuvan tradicionalan život kao u Đerdapskom basenu i istočnom delu Homolja.
 |
U selima Mosna, Klokočevac, Blizna ili kod Golog brda blizu Tekije, na primer, još uvek se dime okrugle i od čađi crne ugljarske peći, u kojima ljudi prave ćumur. U Mosni su peći na pet metara od obale na ušću Porečke reke u Dunav. Porečka reka kod Mosne pravi deltu u kojoj je mrestilište ribe. Tu se istovremeno dime ćumurdžijske peći, pecaroši vrebaju ribu, a u ševarju se kriju velika jata svakojakih divljih pataka. |
U jutarnjim časovima Porečka reka donosi i puni ovaj deo Đerdapa oblacima vodene pare, pa se čini da je voda vrela, da kipi i isparava...
Tradicionalna narodna religija, folklor, pa i nošnja posebno je očuvana kod podunavskih i homoljskih Vlaha. U ovom delu istočne Srbije kod Vlaha su se do naših dana u narodnoj religiji održali neobični obredi kulta mrtvih, koji verovatno vuku korene iz balkanoneolitskog doba. Tako se za pokojnike još održavaju pomane (sećanja), puštanje vode preko brvna na potoku sa mnogo magijskih radnji, a i priveg, s velikim vatrama, oko kojih se igra kolo za mrtve.
|
| Dunavom plove tegljači i beli i luksuzni brodovi s kojih belosvetski turisti sevaju blicevima i kamerama. Snimaju Trajanovu tablu, Hajdučku vodenicu, pa na rumunskoj strani beli manastir Mrakoniju i u steni uklesanu glavu dačkog kralja Decebela, stenje Kazana koje svaki čas menja boju. Masiv Greben, Lepenski vir, Golubačku tvrđavu, Babakaj... Na samo nekoliko kilometara od obala, u planinskim mestima, pored nekog potoka još monotono čeketa čeketalo u vodenici, žene na leđima u tkanoj vlaškoj torbi nose kolevku s detetom, a ljudi prave ćumur, igraju kolo za mrtve, ili se dovijaju s vukom, lisicom i jazavcem. Istovremeno, mladi sede ispred kompjutera i preko interneta pretražuju svet. To je raznorodnost i bogatstvo Đerdapa.
|
|
|
Svetska baština
Za snimanje iz vazduha za fotomonografiju o Dunavu, Dragoljub Zamurović je iz Španije nabavio nov balon jednosed. O radu na monografiji i snimanju na terenu Zamurović iznosi sledeće: "Redakcija monografije ULUPUDS-a odlučila je da pristupi finalnoj realizaciji svog kapitalnog projekta ’Dunavska odiseja’. Četvoročlana ekipa koju predvode Dragoljub Zamurović i Bogdan Ibrajter, boraviće godinu dana na specijalno napravljenom plovilu, kojim će putovati Dunavom, njegovim pritokama i okolnim kanalima kroz Srbiju.
Osim sa vode i kopna ljudi i predeli biće snimani i iz balona. To će biti prvi put u istoriji da jedan balon s fotografom preleti ceo tok Dunava. Takođe, pomoću specijalnog kućišta, fotografisaće se i podvodni svet. Planirano je da se snimi više stotina hiljada digitalnih kolor-fotografija najviše rezolucije.
Na palubi će biti stalna izložba, tako da će prilikom svakodnevnog zaustavljanja u podunavskim naseljima lokalno stanovništvo imati mogućnosti da se u razgovoru s ekipom i pregledom fotografija bolje upozna sa životom i običajima svojih suseda koji žive duž ove velike reke. S druge strane, članovi ekipa će iskoristiti ove susrete za sakupljanje korisnih informacija o Dunavu.
Rezultat ovog istraživačkog pohoda treba da bude fotomonografija u kojoj će biti prikazane prirodne lepote i arhitektura, arheološke i geološke znamenitosti, kao i život i običaji mnogobrojnih naroda od Bogojeva do Radujevca. Posebna pažnja biće posvećena toleranciji koja vlada među različitim nacionalnim i verskim zajednicama i njihovom međusobnom razumevanju. Monografija će pored srpskog, imati izdanja na engleskom, nemačkom, francuskom, italijanskom, španskom i ruskom jeziku", iznosi Dragoljub Zamurović.
Sledeća faza obuhvatiće predstavljanje snimljenog materijala široj međunarodnoj javnosti. Ekipa će dve godine ploviti Dunavom kroz svih deset zemalja, od izvora do ušća Dunava. Na brodu će se pored fotografija iz Srbije nalaziti i bogata kolekcija knjiga među kojima će biti i replika čuvene monografije italijanskog naučnika Luiđija Fernanda Marsilija, objavljene 1726. godine u Amsterdamu"...
Do sada je kontaktiran veći broj izdavača iz raznih zemalja koji su pokazali interes za svrstavanje buduće monografije "Dunavska odiseja" u svoje izdavačke programe. Ali za ovaj veliki projekat nedostaju finansijska sredstva. Redakcija ULUPUDS-a nema novca. Svaka materijalna potpora sponzora dobro bi došla i pomogla da se u jednoj svetskoj knjizi naša zemlja i ljudi predstave onako kako zaslužuju.
Telefon redakcije monografije je +381 62/ 1238-218. |
|
| |
